Baza dionika projekta

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije.

Program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. jedan je od programa Europske teritorijalne suradnje koji zauzimaju važno mjesto kao jedan od instrumenata i ciljeva Kohezijske politike Europske unije. Programi u okviru Europske teritorijalne suradnje – u novoj financijskoj perspektivi objedinjeni pod brendom INTERREG – doprinose jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije baveći se problemima koji nadilaze granice između različitih zemalja ili regija. Ciljevi Europske teritorijalne suradnje između ostalog su stvaranje zajedničkog identiteta, integriranog fizičkog prostora, uravnoteženog razvoja i poboljšanje politika i bolje funkcioniranje upravljačkih struktura. Kako bi postigli ove ciljeve, programi prekogranične suradnje prepoznaju zajedničke probleme u pograničnim regijama te određuju mjere za suočavanje s njima.

Program prekogranične suradnje između Mađarske i Hrvatske slijednik je programa iz prethodne financijske perspektive (2007.-2013.), i baš kao i njegov prethodnik tijekom godine pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, i on se u slučaju obje zemlje financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Slijedom toga, u provedbi programa primjenjuju se sva pravila i procedure koje se odnose na programiranje i provedbu instrumenata Kohezijske politike. Program čini organsku cjelinu sa svojim prethodnikom te je u njemu moguće primijeniti većinu iskustava prikupljenih tijekom prethodnog programskog razdoblja, uz izuzetak pravila koja su proizlazila iz prijašnjeg IPA statusa programa.
Zbog svojeg ograničenog opsega i specifičnosti prekograničnog statusa, program je usmjeren na pružanje potpore odabranim strateškim aktivnostima i pilot projektima iz prioritetnih područja, dok veća infrastrukturna ulaganja nisu planirana. Naglasak je ponajprije stavljen na poticanje gospodarske suradnje kroz rješavanje problema slabe povezanosti i nepovoljnog gospodarskog okruženja; poboljšanje i zaštitu okoliša i prirodnih resursa, poticanje umreženosti lokalnih i regionalnih upravljačkih struktura te poboljšanje komunikacije između odgojno-obrazovnih institucija i ključnih dionika lokalnih gospodarstava.

Više informacija na: http://www.huhr-cbc.com/hr/

Mađarske županije: Zala, Somogy i Baranja,
Hrvatske županije: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska.

Program pokriva slijedeća glavna područja djelovanja; poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, promicanje održivog korištenja prirodnih i kulturnih dobara, jačanje institucionalne sposobnosti i učinkovite javne uprave te ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje, uključujući stručno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje razvojem infrastrukture obrazovanja i osposobljavanja.

Program podržava zajedničke usluge obrazovanja i osposobljavanja, a zahvaljujući ovom prekograničnom programu, pojačana suradnja u velikoj mjeri pogodovat će mađarskim i hrvatskim građanima, posebice u smislu otvaranja novih radnih mjesta, gospodarskog rasta i veće kvalitete života u prekograničnom području. Dvije najvažnije pretpostavke učinkovite prekogranične suradnje koje treba ispuniti odnose se na postojanje kulture suradnje i teritorijalnog upravljanja koji direktno mogu utjecati na to da se razvoj, strateško planiranje i prekogranična suradnja odvijaju kroz duži vremenski period.

Problemi koji se mogu naći u prekograničnom području odnose se na nisku razinu suradnje različitih organizacija, nisku stopu prekogranične povezanosti različitih dionila, niske razine jezičnih vještina, nisku stopu sudjelovanja u mrežnim aktivnostima, niske razine protoka informacija, slabo korištenje informacijsko – komunikacijskih tehnologija u vidu pružanja osnovnih usluga poput zdravstvenih ili socijalnih usluga, slabe vještine dionika u strateškom i sektorskom planiranju, prikupljanje podataka i metode procjene nisu usklađeni, nema razmjene dobrih praksi i prijenosa znanja između dionika, niski stupanj iskorištavanja obnovljivih izvora energije, određen je maleni broj razvojnih pravaca, u programskom području postoji samo pet gradova s više od 40.000 stanovnika, broj stanovnika se redovito smanjuje, loša demografska slika, postoji negativna migracijska ravnoteža, starenje stanovništva, mali gradovi nemaju sve potrebne urbane funkcije, u graničnom području prevladavaju slabe ekonomske mogućnosti, nisku stopu ulaganja, niže stope rasta u graničnom području u odnosu na nacionalni prosjek, visoku stopu nezaposlenosti na obje strane granice gdje većina dugotrajno nezaposlenih su nisko kvalificirani i žene.

Da bi se unaprijedila suradnja, izgradnja kapaciteta, razmjena informacija i strateški razvoj potrebno je da različite organizacije na različitim razinama ojačaju stupanj suradnje kako bi se ojačale prekogranične strukture i rješavali zajednički relevantni problemi.

Projektom DESCO planiraju se izraditi relevantni strateški dokumenti za Gradove Ludbreg, Prelog i Lenenye koji će se odnositi na različita područja poput informacijsko – komunikacijskih tehnologa,  primjene novih tehnologija u lokalnim zajednicama, zatim na područje poduzetništva, lokalnog razvoja malenih društvenih sredina i tematiku koja se odnosi na upravljanje imovinom. Izrađeni dokumenti će se tokom provedbe projekta te nakon njegovog završetka koristiti kao referentne točke za poboljšanje postojeće suradnje u prekograničnom području te planiranju novih aktivnosti koje će pozitivno djelovati na rješavanje uočenih problema u odabranim područjima.  

Temeljem projektnih aktivnosti izradit će se slijedeći strateški dokumenti; Strategija razvoja poduzetništva, Strategija pametnog grada, Strategija urbanog planiranja, Strategija razvoja grada Preloga te Strategija upravljanja imovinom.  

Izradom ovih strateških dokumenata stvorit će se preduvjeti za zajedničko djelovanje na cijelom prekograničnom području jer će svaka strategija biti nadograđena Akcijskim planom, listom potencijalnih projekata i zajedničkih inicijativa te navodom dostupnim izvorima financiranja.

Cilj je stvoriti realnu podlogu za zajedničko sudjelovanje u planiranju i provođenju strateškog razvoja za svakog partnera pojedinačno i za cijelo prekogranično područje koja će odgovarati potrebama svih uključenih dionika. U izradi strateških dokumenata okupit će se 3 partnera iz 2 zemlje, kako bi se unaprijedile aktivnosti i  suradnja između uključenih gradova, institucija i građana kroz razmjenu znanja, iskustva, primjera dobre prakse između sudionika s hrvatske i mađarske strane te kako bi se ojačalo partnerstvo i suradnja između lokalnih vlasti, civilnog društva, malih i srednjih poduzeća na obje strane granice.

Ovakvim pristupom planira se pridonijeti  utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih prema jačanju razvojnog potencijala svih uključenih regija, smanjenju regionalnih razlika te jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova u prekograničnim području. Izrađeni strateški dokumenti davat će okvir i smjernice za buduće djelovanje i daljnji razvoj na temelju utvrđenih strateških ciljeva i prioriteta, vodeći posebno računa o načinu na koji će se doprinijeti pojedinačnom razvoju uključenih lokanih sredina, povećanju stupnja povezanosti uključenih regija i dionika, povećanju konkurentnosti uključenog područja, smanjenju gospodarske, socijalne i društvene nejednakosti te uspostavi okvira za provođenje prepoznatih i prijeko potrebnih inicijativa u prekograničnom području.

Zbog opće ekonomske krize koja prožima većinu Europe, povezivanje između institucija, predstavnika civilnog društva, poslovnih ljudi i širokog kruga dionika postalo je nužnost. Dionici prekograničnog područja sumnjičavi su; oni se ne usuđuju pokretati inicijative i zajedničke programe, jer nema jedinstvene metodologije djelovanja. A to je glavna stavka koja će se riješiti kroz izradu različitih strateških dokumenata jer će se uspostaviti metodologija djelovanja koja će biti primjenjiva u radu više vrsta dionika, jedinica lokalne samouprave, predstavnika civilnog društva, poduzetnika, javnih ustanova i svih ostalih zainteresiranih koji svojim radom mogu pridonijeti razvoju lokalne zajednice. Strateški dokumenti uključivat će i različite instrumente djelovanja koji će biti prilagodljivi na bilo koju lokalnu zajednicu u prekograničnom području, jer će sadržavati relevantne podatke i informacije o tome kako ojačati kapacitete uključenih dionika u odabranim područjima, opise potencijalnih inicijativa te projekata i izvora njihovog financiranja.

A temeljem jačanja kapaciteta svih uključenih dionika, umrežavanje i suradnja dovest će do većih mogućnosti; prijenos znanja, dostupnosti novih informacija, poslovne suradnje i poboljšanje položaja svih u prekograničnom području.

Voditelj tehničkog odjela Općine Letenye

GRAD LETENYE

Petra Međimurec, dipl.pol.
Viši stručni suradnik za razvojne projekte

GRAD LUDBREG

Trg Svetog Trojstva 14
HR – 42230 Ludbreg

Mob: +385 99 496 61 55
Tel: +385 42 420 208

E-mail: petra.medjimurec@ludbreg.hr
Web: http://ludbreg.hr/

Mateja Kavran Matjačić, mag. geogr.
Viši stručni suradnik za projekte

GRAD PRELOG

Glavna 35
HR – 40323 Prelog

Mob: +385 99 528 47 10

E-mail: grad-projekti@prelog.hr
Web: www.prelog.hr