O projektu

DESCO - Razvoj strateške prekogranične suradnje između Letenyea, Ludbrega i Preloga

Projekt DESCO temelji se na potrebi jačanja suradnje između malenih gradova i različitih dionika te okuplja tri partnera iz dvije zemlje, Grad Ludbreg, Grad Prelog i Općinu Letenye. Projektom se nastoji uspostaviti prekogranična suradnja, ojačati kapaciteti lokalnih samouprava i stvoriti strateška podloga za poticanje i povećanje broja prekograničnih inicijativa u području malog i srednjeg poduzetništva, civilnog društva te javne vlasti.

Napredni alati

Primarna namjera projekta DESCO je da se oforme alati koji će svim zainteresiranim u realnom vremenu  omogućiti pronalaženje partnera ili  suradnika na jednom mjestu, što će u  konačnici rezultirati novim poslovnim suradnjama, projektima i programima u prekograničnom području.  Alati koji će omogućiti stvaranje strateških partnerstva uključuju razvoj e-platforme na kojoj će se nalaziti baza različitih dionika, a kroz projekt će biti razrađene različite metodologije za razvoj poduzetništva, pametnih gradova, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, održivi razvoj i kako razviti projektne ideje, izraditi prijavne obrasce i implementirati zajednički projekt.

Inovacije

Inovativni karakter projekta bit će vidljiv kroz razvoj i implementaciju web stranice kao komunikacijskog i kolaboracijskog alata koji će služiti kao platforma za međusobnu komunikaciju i mobilne aplikacije preko koje će svi zainteresirani moći tražiti partnere za suradnju u budućim projektima.

Baza dionika projekta

LUDBREG

Grad Ludbreg je vodeći partner na projektu „Razvoj strateške prekogranične suradnje suradnje između Ludbrega, Preloga i Letenyea“.

Ludbreg je jedan od važnijih regionalnih centara na području Varaždinske županije i šire. Prednosti koje posjeduje rezultat su odličnog položaja, dobrih prometnih veza, sigurne i uređene prometne infrastrukture i bogatog kulturno-tradicijskog naslijeđa. Ludbreg je grad koji se smjestio na sjeverozapadu Hrvatske, u gornjoj Podravini, na istoku Varaždinske županije, na prijelazu slikovitih brežuljaka Kalničke gore u pitomu podravsku ravnicu. Kako se nalazi na samim vratima Zagorja, zbog svog dobrog zemljopisnog položaja, ludbreški kraj svojim stanovnicima i posjetiteljima pruža najbolje od obje regije. Arheološki ostaci dokazuju kako Ludbreg svoje korijene vuče još iz predrimskog razdoblja i kroz čitavu svoju povijest imao je značajnu ulogu na ovim prostorima kao prometno, trgovačko, obrtničko i vjersko središte, te je i danas „centar svijeta“ ne samo za svoje žitelje, veći i za brojne turiste koji ga svakodnevno posjećuju.

Uz svoje kulturno-tradicijske vrijednosti, Ludbreg je također i ekonomsko-poduzetnički centar. Razvoj grada temeljen je na izdašnim ulaganjima u razvoj malog i srednjeg poduzetništva te u gospodarski sektor. Velika važnost se također pridaje ulaganjima u razvoj ljudskog kapitala, socijalnih usluga, uvođenja inovativnih i kreativnih rješenja, ICT alata te u podizanje kvalitete života svih stanovnika Grada Ludbrega.

PRELOG

Grad cvijeća, grad prijatelj djece, grad sporta. Sve je to Prelog. Prelog je grad uz rijeku Dravu, smješten na površini od oko 6370 hektara. Po veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji. Uz sam Prelog, grad pokriva i naselja Otok, Čehovec, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec, Oporovec i Čukovec s ukupno oko 7870 stanovnika. Ime Preloga prvi se put u pisanom obliku spominje 1264. godine, u povelji bana Rolanda od Ratolda. U spomen na to prvo spominjanje imena, Preložani svake godine 6. prosinca obilježavaju Dan grada. Grad Prelog oduvijek je bio društveno, kulturno, turističko i gospodarsko središte Donjeg Međimurja. U posljednjih nekoliko godina gospodarstvo Grada Preloga ponovno doživljava intenzivan razvoj. Iako Prelog još uvijek ima aktivnu poljoprivrednu proizvodnju, glavni nositelji gospodarstva Grada Preloga su poduzetništvo i obrtništvo. Uz razvoj gospodarstva Prelog sve više jača i kao kulturno središte te dolazi do intenzivnog razvoja kulturno-društvenog života na području Grada i okolice. Osnovni nositelji kulture u Gradu Prelogu su Gradska knjižnica i čitaonica, Dom kulture Grada Preloga, Muzej Croata insulanus te Turistička zajednica Grada Preloga. Navedenim kulturnim ustanovama Grada Preloga potrebno je pridodati i 88 aktivnih društava, udruga i klubova. Svojim brojnim kulturnim događanjima Grad Prelog privlači stanovništvo Međimurske županije, ali i susjednih županija, kao i turiste iz inozemstva.

LETENYE

Zala County nalazi se u jugozapadnoj Mađarskoj i graniči s Hrvatskom i Slovenijom. U županiji ima 258 naselja od kojih su 10 gradova. Zala je okupljalište raznih regija, a njezina glavna područja su: planine Zala, planina Keszthely i Zapadni Balaton. Glavne rijeke nazivaju se Zala i Mura. Jedan od gradova u Zala County je Letenye, koji je ujedno i grad Mure. Posebni krajolik Letenyea prekriven šumama rezultat je dugih i složenih geoloških procesa tijekom milijuna godina. Letenye se nalazi 5 km od granice Mađarske i Hrvatske i ima 4400 stanovnika. S obzirom na klimu, njegova blizina moru od odlučujućeg je značaja. Klima je najviše pod utjecajem oceana i kontineta.

Drvna industrija, šumarstvo, turizam i inženjerska industrija glavne su determinante u gospodarskom životu županije. Turiste privlače netaknuta priroda, razna medicinska lječilišta, romantični krajolik „Göcsej“, živahna narodna umjetnost i tradicionalni seoski turizam. Brojni kulturni i zabavni događaji također su važni dio turističke ponude u Letenyeu.

Ciljevi projekta

Opći cilj:

Osiguravanje prilika za poticanje međunarodne suradnje u području strateškog razvoja za cijelo prekogranično područje Mađarske i Hrvatske

Specifični ciljevi:

Razmjena iskustva i znanja između dionika iz Mađarske i Republike Hrvatske.

Jačanje veza i partnerstva između lokalnih vlasti, civilnog društva, malih i srednjih poduzetnika i građana sa svake strane granice

Jačanje zajedničkog identiteta i promocija lokalnog strateškog razvoja koji će se proširiti prekograničnim prostorom

Ciljane skupine projekta

Glavne ciljne skupine koje će imati koristi od projekta su:

  1. Građani gradova Ludbreg, Prelog i Letenye

Ciljane skupine koje će biti izravno uključene u aktivnosti projekta su:

  1. Zaposlenici gradova Ludbreg, Prelog i Letenye

  2. Poduzetnici

  3. Obrtnici

  4. Lokalni proizvođači

  5. Neprofitne organizacije

Krajnji korisnici projekta su:

  1. Lokalne vlasti

  2. Udruge lokalnih vlasti

  3. Nevladine organizacije

  4. Razvojne agencije

  5. Sveučilišta, fakulteti

  6. Organizacije za obrazovanje i osposobljavanje

Očekivani rezultati projekta

Povećanje broja prekograničnih partnerstva između ekonomskih subjekata

Povećanje zajedničkih inicijativa udruga civilnog društva

Povećanje zajedničke suradnje

Povećanje broja institucija u zajedničkim inicijativama

Suradnja

Prekogranična suradnja

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije.

Program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. jedan je od programa Europske teritorijalne suradnje koji zauzimaju važno mjesto kao jedan od instrumenata i ciljeva Kohezijske politike Europske unije. Programi u okviru Europske teritorijalne suradnje – u novoj financijskoj perspektivi objedinjeni pod brendom INTERREG – doprinose jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije baveći se problemima koji nadilaze granice između različitih zemalja ili regija. Ciljevi Europske teritorijalne suradnje između ostalog su stvaranje zajedničkog identiteta, integriranog fizičkog prostora, uravnoteženog razvoja i poboljšanje politika i bolje funkcioniranje upravljačkih struktura. Kako bi postigli ove ciljeve, programi prekogranične suradnje prepoznaju zajedničke probleme u pograničnim regijama te određuju mjere za suočavanje s njima.

Program prekogranične suradnje između Mađarske i Hrvatske slijednik je programa iz prethodne financijske perspektive (2007.-2013.), i baš kao i njegov prethodnik tijekom godine pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, i on se u slučaju obje zemlje financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Slijedom toga, u provedbi programa primjenjuju se sva pravila i procedure koje se odnose na programiranje i provedbu instrumenata Kohezijske politike. Program čini organsku cjelinu sa svojim prethodnikom te je u njemu moguće primijeniti većinu iskustava prikupljenih tijekom prethodnog programskog razdoblja, uz izuzetak pravila koja su proizlazila iz prijašnjeg IPA statusa programa.
Zbog svojeg ograničenog opsega i specifičnosti prekograničnog statusa, program je usmjeren na pružanje potpore odabranim strateškim aktivnostima i pilot projektima iz prioritetnih područja, dok veća infrastrukturna ulaganja nisu planirana. Naglasak je ponajprije stavljen na poticanje gospodarske suradnje kroz rješavanje problema slabe povezanosti i nepovoljnog gospodarskog okruženja; poboljšanje i zaštitu okoliša i prirodnih resursa, poticanje umreženosti lokalnih i regionalnih upravljačkih struktura te poboljšanje komunikacije između odgojno-obrazovnih institucija i ključnih dionika lokalnih gospodarstava.

Više informacija na: http://www.huhr-cbc.com/hr/

Problemi

Problemi i izazovi s kojima se susrećemo na prekograničnom području Mađarske i Hrvatske

Programsko područje obuhvaća ukupno 31.085 km² s oko 2,1 milijuna stanovnika, od čega 46% u Mađarskoj i 54% u Hrvatskoj (izvor: EUSTAT, 2011).

Programsko područje obuhvaća sljedeće regije NUTS III:

Mađarske županije: Zala, Somogy i Baranja,
Hrvatske županije: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska.

Program pokriva slijedeća glavna područja djelovanja; poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, promicanje održivog korištenja prirodnih i kulturnih dobara, jačanje institucionalne sposobnosti i učinkovite javne uprave te ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje, uključujući stručno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje razvojem infrastrukture obrazovanja i osposobljavanja.

Program podržava zajedničke usluge obrazovanja i osposobljavanja, a zahvaljujući ovom prekograničnom programu, pojačana suradnja u velikoj mjeri pogodovat će mađarskim i hrvatskim građanima, posebice u smislu otvaranja novih radnih mjesta, gospodarskog rasta i veće kvalitete života u prekograničnom području. Dvije najvažnije pretpostavke učinkovite prekogranične suradnje koje treba ispuniti odnose se na postojanje kulture suradnje i teritorijalnog upravljanja koji direktno mogu utjecati na to da se razvoj, strateško planiranje i prekogranična suradnja odvijaju kroz duži vremenski period.

Problemi koji se mogu naći u prekograničnom području odnose se na nisku razinu suradnje različitih organizacija, nisku stopu prekogranične povezanosti različitih dionila, niske razine jezičnih vještina, nisku stopu sudjelovanja u mrežnim aktivnostima, niske razine protoka informacija, slabo korištenje informacijsko – komunikacijskih tehnologija u vidu pružanja osnovnih usluga poput zdravstvenih ili socijalnih usluga, slabe vještine dionika u strateškom i sektorskom planiranju, prikupljanje podataka i metode procjene nisu usklađeni, nema razmjene dobrih praksi i prijenosa znanja između dionika, niski stupanj iskorištavanja obnovljivih izvora energije, određen je maleni broj razvojnih pravaca, u programskom području postoji samo pet gradova s više od 40.000 stanovnika, broj stanovnika se redovito smanjuje, loša demografska slika, postoji negativna migracijska ravnoteža, starenje stanovništva, mali gradovi nemaju sve potrebne urbane funkcije, u graničnom području prevladavaju slabe ekonomske mogućnosti, nisku stopu ulaganja, niže stope rasta u graničnom području u odnosu na nacionalni prosjek, visoku stopu nezaposlenosti na obje strane granice gdje većina dugotrajno nezaposlenih su nisko kvalificirani i žene.

Da bi se unaprijedila suradnja, izgradnja kapaciteta, razmjena informacija i strateški razvoj potrebno je da različite organizacije na različitim razinama ojačaju stupanj suradnje kako bi se ojačale prekogranične strukture i rješavali zajednički relevantni problemi.

Strategije

Važnost strateškog planiranja u prekograničnom području

Projektom DESCO planiraju se izraditi relevantni strateški dokumenti za Gradove Ludbreg, Prelog i Lenenye koji će se odnositi na različita područja poput informacijsko – komunikacijskih tehnologa,  primjene novih tehnologija u lokalnim zajednicama, zatim na područje poduzetništva, lokalnog razvoja malenih društvenih sredina i tematiku koja se odnosi na upravljanje imovinom. Izrađeni dokumenti će se tokom provedbe projekta te nakon njegovog završetka koristiti kao referentne točke za poboljšanje postojeće suradnje u prekograničnom području te planiranju novih aktivnosti koje će pozitivno djelovati na rješavanje uočenih problema u odabranim područjima.  

Temeljem projektnih aktivnosti izradit će se slijedeći strateški dokumenti; Strategija razvoja poduzetništva, Strategija pametnog grada, Strategija urbanog planiranja, Strategija razvoja grada Preloga te Strategija upravljanja imovinom.  

Izradom ovih strateških dokumenata stvorit će se preduvjeti za zajedničko djelovanje na cijelom prekograničnom području jer će svaka strategija biti nadograđena Akcijskim planom, listom potencijalnih projekata i zajedničkih inicijativa te navodom dostupnim izvorima financiranja.

Cilj je stvoriti realnu podlogu za zajedničko sudjelovanje u planiranju i provođenju strateškog razvoja za svakog partnera pojedinačno i za cijelo prekogranično područje koja će odgovarati potrebama svih uključenih dionika. U izradi strateških dokumenata okupit će se 3 partnera iz 2 zemlje, kako bi se unaprijedile aktivnosti i  suradnja između uključenih gradova, institucija i građana kroz razmjenu znanja, iskustva, primjera dobre prakse između sudionika s hrvatske i mađarske strane te kako bi se ojačalo partnerstvo i suradnja između lokalnih vlasti, civilnog društva, malih i srednjih poduzeća na obje strane granice.

Ovakvim pristupom planira se pridonijeti  utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih prema jačanju razvojnog potencijala svih uključenih regija, smanjenju regionalnih razlika te jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova u prekograničnim području. Izrađeni strateški dokumenti davat će okvir i smjernice za buduće djelovanje i daljnji razvoj na temelju utvrđenih strateških ciljeva i prioriteta, vodeći posebno računa o načinu na koji će se doprinijeti pojedinačnom razvoju uključenih lokanih sredina, povećanju stupnja povezanosti uključenih regija i dionika, povećanju konkurentnosti uključenog područja, smanjenju gospodarske, socijalne i društvene nejednakosti te uspostavi okvira za provođenje prepoznatih i prijeko potrebnih inicijativa u prekograničnom području.

Zbog opće ekonomske krize koja prožima većinu Europe, povezivanje između institucija, predstavnika civilnog društva, poslovnih ljudi i širokog kruga dionika postalo je nužnost. Dionici prekograničnog područja sumnjičavi su; oni se ne usuđuju pokretati inicijative i zajedničke programe, jer nema jedinstvene metodologije djelovanja. A to je glavna stavka koja će se riješiti kroz izradu različitih strateških dokumenata jer će se uspostaviti metodologija djelovanja koja će biti primjenjiva u radu više vrsta dionika, jedinica lokalne samouprave, predstavnika civilnog društva, poduzetnika, javnih ustanova i svih ostalih zainteresiranih koji svojim radom mogu pridonijeti razvoju lokalne zajednice. Strateški dokumenti uključivat će i različite instrumente djelovanja koji će biti prilagodljivi na bilo koju lokalnu zajednicu u prekograničnom području, jer će sadržavati relevantne podatke i informacije o tome kako ojačati kapacitete uključenih dionika u odabranim područjima, opise potencijalnih inicijativa te projekata i izvora njihovog financiranja.

A temeljem jačanja kapaciteta svih uključenih dionika, umrežavanje i suradnja dovest će do većih mogućnosti; prijenos znanja, dostupnosti novih informacija, poslovne suradnje i poboljšanje položaja svih u prekograničnom području.

Kontakt

Imre Simonyai

Voditelj tehničkog odjela Općine Letenye

GRAD LETENYE

Tel: 06/93-544-980

 

Petra Međimurec, dipl.pol.
Viši stručni suradnik za razvojne projekte

GRAD LUDBREG

Trg Svetog Trojstva 14
HR – 42230 Ludbreg

Mob: +385 99 496 61 55
Tel: +385 42 420 208

E-mail: petra.medjimurec@ludbreg.hr
Web: http://ludbreg.hr/

Mateja Kavran Matjačić, mag. geogr.
Viši stručni suradnik za projekte

GRAD PRELOG

Glavna 35
HR – 40323 Prelog

Mob: +385 99 528 47 10

E-mail: grad-projekti@prelog.hr
Web: www.prelog.hr